Besplatna dostava
Za narudžbe iznad 200 €
Mnogi vlasnici novih stanova i kuća iznenade se kada u prvih godinu dana primijete:
- zamagljene prozore
- kondenzaciju na hladnim površinama
- miris vlage
- pojavu plijesni u kutovima
Paradoksalno, novogradnja je često podložnija problemima s vlagom nego stariji objekti.
Razlog nije loša gradnja – već fizika materijala i moderni standardi gradnje.
U ovom članku objašnjavamo:
- zašto novogradnja sadrži veliku količinu „građevinske vlage“
- zašto moderna stolarija pogoršava situaciju
- kako nastaje kondenzacija
- može li klima uređaj riješiti problem vlage
- koje su najčešće pogreške investitora
Što je građevinska vlaga?
Tijekom gradnje u objekt se unese ogromna količina vode kroz:
- beton
- estrih
- žbuku
- ljepila
- boje
Primjerice:
- 1 m³ betona može sadržavati 150–200 litara vode
- estrih dodatno unosi desetke litara po prostoriji
Ta vlaga ne nestaje odmah.
Sušenje konstrukcije može trajati 12 do 24 mjeseca.
U tom razdoblju objekt prirodno otpušta vlagu u zrak.
Zašto moderna novogradnja ima veći problem s vlagom?
Starije kuće imale su:
- manje brtvljene prozore
- prirodnu infiltraciju zraka
- stalnu izmjenu zraka kroz pukotine
Današnja gradnja ima:
- PVC ili ALU stolariju s višestrukim brtvama
- toplinsku fasadu
- minimalne toplinske gubitke
Rezultat je energetski učinkovit objekt – ali s vrlo slabom prirodnom ventilacijom.
Vlaga ostaje zarobljena unutar prostora.
Kada nastaje kondenzacija?
Kondenzacija se događa kada:
Topli, vlažni zrak dođe u kontakt s hladnom površinom.
Najčešća mjesta:
- rubovi prozora
- betonski serklaži
- vanjski kutovi zidova
- iza ormara postavljenih uz vanjski zid
Ako relativna vlažnost zraka prelazi 60–65%, rizik od kondenzacije i plijesni značajno raste.
Zašto se plijesan pojavljuje baš u novim stanovima?
Plijesan ne treba „prljavštinu“. Potrebno joj je:
- vlaga
- temperatura između 15–30 °C
- slaba ventilacija
Novogradnja često ima idealne uvjete:
- zatvoren sustav
- toplu unutrašnjost
- vlagu iz konstrukcije
Ako se prostor ne ventilira pravilno, plijesan može nastati već prve zime.
Može li klima uređaj riješiti problem vlage?
Da – ali uz pravilno korištenje.
Klima uređaj tijekom hlađenja:
- hladi zrak
- kondenzira vlagu na isparivaču
- odvodi vodu kroz odvod kondenzata
Time smanjuje relativnu vlažnost zraka.
Većina modernih inverter uređaja ima i:
- dry (odvlaživanje) režim
- automatsku kontrolu vlage
To je posebno korisno u prijelaznim razdobljima (proljeće i jesen), kada grijanje ne radi, a vlaga je povišena.
Kolika je idealna razina vlage u prostoru?
Optimalna relativna vlažnost: 40–55%
Ispod 35% zrak postaje presuh.
Iznad 60% raste rizik od kondenzacije i plijesni.
Klima uređaj može održavati vlagu unutar optimalnog raspona ako je pravilno dimenzioniran.
Najčešće pogreške u novogradnji
1. Izbjegavanje ventilacije zimi
Mnogi stanari izbjegavaju otvaranje prozora zbog toplinskih gubitaka.
No kratko, intenzivno provjetravanje (5–10 minuta) znatno smanjuje vlagu bez velikog gubitka topline.
2. Preuranjeno useljenje
Ako se uselite odmah nakon završetka radova:
- vlaga iz estriha još nije isparila
- zidovi nisu potpuno suhi
To povećava rizik od problema.
3. Pogrešno korištenje grijanja
Samo grijanje bez ventilacije može:
- podići temperaturu
- ali zadržati vlagu u prostoru
Topli zrak može zadržati više vlage, ali ako se ne izmjenjuje, relativna vlaga ostaje visoka.
Uloga klimatizacije u stabilizaciji mikroklime
Klima uređaj u novogradnji ima dvostruku funkciju:
- Hlađenje i grijanje
- Kontrolu vlage
U prijelaznim razdobljima klima može raditi u „dry“ modu i postupno izvlačiti višak vlage iz zraka.
Stručnjaci iz Termo Hlad kod novogradnje često savjetuju korištenje klima uređaja čak i kada primarni cilj nije hlađenje, već stabilizacija vlage tijekom prve godine korištenja objekta.
To posebno vrijedi za:
- stanove na zadnjim katovima
- novogradnje s podnim grijanjem
- objekte s velikim staklenim površinama
Kada klima nije dovoljna?
U ekstremnim slučajevima (npr. svježe izliveni estrih i zatvoren prostor) može biti potreban:
- profesionalni odvlaživač zraka
- kontrolirana ventilacija (rekuperacija)
Klima uređaj pomaže, ali ne može u kratkom roku ukloniti svu građevinsku vlagu.
Dugoročne posljedice ignoriranja vlage
Ako se problem ne rješava, može doći do:
- trajnih oštećenja zidova
- oštećenja parketa
- korozije metalnih elemenata
- zdravstvenih problema (alergije, respiratorne smetnje)
Zato je kontrola vlage jednako važna kao i kontrola temperature.
Vlaga u novogradnji je normalna pojava – ali nije bezazlena.
Uzroci uključuju:
- građevinsku vlagu
- modernu, hermetički zatvorenu gradnju
- nedovoljnu ventilaciju
Klimatizacija može imati ključnu ulogu u stabilizaciji mikroklime, posebno tijekom prve godine korištenja objekta.
Pravilno dimenzioniran i stručno instaliran sustav omogućuje:
- kontrolu relativne vlažnosti
- prevenciju kondenzacije
- zdraviju unutarnju klimu
