Unutarnja zidna jedinica Lomo Regular serije sa sustavom grijanja/hlađenja, opremljena 7-brzinskim elektromotorom, izmjenjivačem topline s direktnom ekspanzijom freona, ukrasnom maskom, te svim potrebnim elementima za zaštitu, kontrolu i regulaciju uređaja i temperature. Lomo Regular dolazi sa integriranim Wi-Fi sučeljem, sustavom za inteligentno ponovno pokretanje, slijedećih tehničkih značajki:

– masa: 13,5 kg
– razina zvučnog tlaka: 44/43/41/38/36/34/30 dB(A)
– razina zvučne snage: 60/56/54/51/49/47/43 dB(A)
– količina zraka: V = 850/750/680/610/570/520/460 m3/h
-standardno: WiFi sučelje za upravljanje preko interneta; bežični daljinski upravljač

Vanjska jedinica split sustava (reverzibilna dizalica topline), zaštićena od vremenskih utjecaja, s ugrađenim kompresorom s inverterskom regulacijom snage i potrošnje, kit-om za rad na niskim temperaturama, te svim potrebnim elementima za zaštitu, kontrolu i regulaciju uređaja i funkcionalan rad, sljedećih tehničkih značajki:

– učinak hlađenja: Qh =5,2(1 – 6,1) kW
– učinak grijanja: Qg = 5,6 (1,1 – 6,6) kW
– apsorbirana snaga hlađenja: 1576 (100 – 2350) W
– apsorbirana snaga grijanja: 1436 (180 – 2400) W
– napajanje: 1 ph / 220~240 V / 50 Hz
– masa: 30,5 kg
– razina zvučnog tlaka: 56 dB (A)
– razina zvučne snage: 65 dB(A)
– maksimalna dozvoljena duljina cijevnog razvoda: 25 m
– maksimalna dozvoljena visina cijevnog razvoda: 10 m
– priključak R32 – tekuća faza: 6,35 mm
– priključak R32 – plinovita faza: 12,7 mm
– razmak između nosača vanjske jedinice (novi model): 512,5mm

Pojašnjenje tehničkih pojmova

Razina zvučnog tlaka (Lp)
To je mjera energije zvuka koju odašilje izvor buke, a izražava se u decibelima ili Dba

Razina zvučne snage (Lw)
Isto kao razina zvučnog tlaka, osim što se mjeri u unaprijed zadanim uvjetima
Razina zvučne snage ovisi o: lokaciji opreme, uvjetima u okolini i udaljenosti od mjerne točke
Češće se izražava zvučna snaga, ali to je podložno manipulacijama od strane proizvođača npr. veća udaljenost od mjerne točke manja buka.
Po propisima rzaina zvučne snage se npr kod Mitsubishi-a mjeri 1 m od sredine jedinice, te 0,8 m ispod jedinice. Dakle 1,28 m dijagonalno od jedinice.

Rashladno sredstvo
Većina klima uređaja na tržištu koriste radnu tvari („freon”) R-410A kojeg karakterizira iznimno visok GWP (potencijal globalnog zagrijavanja) koji iznosi 2088 dok primjerice, za R-32 taj broj iznosi 675. Iz navedenog razloga R-410A postepeno se ograničava za uporabu te će se na posljetku zabraniti.
R32 omogućuje nešto bolji prijenos topline čime je postignuta veća energetska efikasnost. Iz navedenog razloga, klima uređajima je lakše ispuniti zahtjeve za A+++ energetskim razredom, a proizvođačima su troškovi rashladnog medija niži u ukupnim troškovima proizvodnje klima uređaja.

GWP
Potencijal globalnog zatopljavanja (engl. global warming potential – GWP) je mjera kojom se opisuje utjecaj jedinične mase pojedinog plina na globalno zatopljenje, a u odnosu na istu količinu ugljikovog dioksida. Pri tom se uzima u obzir fizikalno-kemijska osobina plina i procijenjeni životni vijek u atmosferi. Cilj je što manja vrijednost spomenutog potencijala, uvelike vezana za tip radnog medija plina. GWP-om jednakim 2088. To znači da bi u slučaju istjecanja 1 kg te rashladne tekućine u atmosferu, njezin utjecaj na globalno zagrijavanje bio 2088 puta veći od utjecaja 1kg CO2 tijekom razdoblja od 100 godina.

SEER
SEER (Seasonal Energy Efficiency Ratio, eng.) u prijevodu znači sezonski omjer energetske učinkovitosti, a pojam se odnosi na određivanje efikasnosti uređaja tijekom sezonske (stvarne) potrošnje električne energije u režimu hlađenja. Zamjenjuju dosadašnje EER i COP faktore kojima je dodano slovo S – seasonal / sezonska).
Mjerne točke su predviđene na vanjskoj temperaturi od 20 °C, 25 °C, 30 °C i 35 °C. Za režim hlađenja klimatski podaci za Strasbourg uzeti su kao mjerodavni za cijelu Europu. S obzirom na tijek temperature, mjerne točke su različito ponderirane.

Razred energetske učinkovitosti
Što je veća vrijednost SEER i SCOP, to je učinkovitiji klima uređaj i ima viši energetski razred. Energetskih razreda je sedam (od A+++ do D) ovisno o omjeru onoga koliko troše i daju, a prikazani su strelicama različitih boja, od tamno zelene, što je najveća energetska učinkovitost, do crvene koja predstavlja najmanju energetsku učinkovitost. Oznaka za veću uštedu sugerira bolju kvalitetu samog uređaja jer su korištene poboljšane tehnologije. Najmanje troši razred A+++, a najviše razred D. EU je postavio stroga ograničenja u potrošnji pa su uvedeni razredi A +, A ++ i A +++ te se stari ukidaju. Na primjer, jedna klima energetskog razreda A + ima SEER 5,7 i SCOP 4,0, a razred A ++ ima SEER 6,9 i SCOP 4,6 itd. Dakle, više vrijednosti donose viši energetski razred i tako i više energetske učinkovitosti.

Godišnja potrošnja energije
Stvarnu godišnju potrošnju klima uređaja vrlo je teško izračunati jer na nju utječe mnogo faktora. Vanjska temperatura, odnosno geografska pozicija, željena temperatura, boravi li se u prostoriji neprestano ili samo dio dana itd.
Kako bi se mogla izračunati i usporediti potrošnja električne energije klima uređaja na godišnjoj razini, Europska Unija je propisala jednake uvjete za sve proizvođače klima uređaja kojima se računa njihova prosječna godišnja potrošnja. Prosječnu potrošnju možete pronaći na svakoj naljepnici energetske učinkovitosti.
Računa se prema normi 626/2011. Uvijek se pozvati na normu!
Kako svi proizvođači i modeli podliježu istom pravilniku, ovi podatci su dobri za usporedbu učinkovitosti pojedinih klima uređaja jednake snage.

Projektno opterećenje uređaja
Što je veći Pdesign (i niža projektna temperatura) to je klima bolja za grijanje jer nam Pdesign kaže na koliku snagu je klima dizajnirana, jer Pdesign mora biti zadovoljen sve do projektne temperature. Dakle klima je dizajnirana na način da za neki prostor klima sve do projektne temperature daje snage koliko tom prostoru treba.
Projektna temperatura za hlađenje je 35 C, te za grijanje je -10 C.

SCOP
Sezonski koeficijent učinkovitosti (SCOP) grijanja, isto kao SEER samo za grijanje. Za režim grijanja nije izrađen temperaturni profil koji bi bio jedinstven za cijelu Europu. Provedena je podjela na tri klimatske zone: sjevernu, središnju i južnu Europu s različitim profilima opterećenja. Mjerne točke jedinstveno su predviđene kod vanjske temperature od 12 °C, 7 °C, 2 °C i –7°C.